Rana glazba i Zadar ponovno sjedinjeni

Pedesetih godina prošloga stoljeća entuzijastični je austrijski maestro i violončelist Nikolaus Harnoncourt bio jedan od predvodnika pokreta za novi pogled na izvođenje rane glazbe, nastale prije otprilike 1800. godine. U tome nije bio jedini, pridružili su mu se mnogi pioniri povijesno obaviještena izvođenja, a među njima čembalist Gustav Leonhardt ili pak entuzijast za stare instrumente David Munrow. Riječ je o ljudima koji su obilježili pokret rane glazbe, koji je uzimao maha u cijelome svijetu. U središtu njihova interesa bilo je predstavljanje već poznatih, repertoarnih baroknih djela u novome (izvođačkome) ruhu – na glazbalima kakva su se koristila u vrijeme nastanka djela, svirajući ih odgovarajućom tehnikom. Osim toga, istraživači i glazbenici (pojedinci su katkad utjelovljavali obje funkcije) pomno su istraživali arhive ne bi li došli i do partitura koje najčešće nakon nekoliko izvedbi nisu ugledale svjetlo dana i više od stotinu godina. Tako se pedesetih i šezdesetih godina prošloga stoljeća snimaju već poznata barokna djela na sasvim novi način.

Kakve to veze ima sa Zadrom? Zadarska je publika ranu glazbu u okviru čuvenog festivala Glazbene večeri u Sv. Donatu počela otkrivati već 1961. Desetak godina poslije zahuktao se njezin entuzijazam za povijesno obaviještene izvedbe, pa su od sedamdesetih do početka devedesetih godina prošloga stoljeća posjetitelji Donata imali prilike uživati u koncertima koji su bili ukorak s tadašnjim tendencijama u takvu pristupu ranoj glazbi. Sintagma „rana glazba“ u Zadru je obuhvaćala glazbu srednjega vijeka, renesanse i ranoga baroka, a predstavljali su je ugledni ansambli poput britanskoga Pro Cantione Antiqua ili francuskoga ansambla Perceval. Od devedesetih naovamo događali su se tek proplamsaji rane glazbe, ali samo u okviru pojedinačnih koncerata. Nije nedostajalo nastojanja da se rana glazba vrati u obliku u kakvu to zaslužuje: Zadar je bio upisan na kartu europskih festivala rane glazbe koji su sedamdesetih i osamdesetih godina prošloga stoljeća nicali diljem Europe (poput onoga u Brugesu ili Ambronayju).

Glazbene večeri otvorene su 6. srpnja koncertom SO HRT-a pod ravnanjem maestra Ivana Huta / Snimio Željko Karavida

Ćudljiva pandemijska 2020. poremetila je plan Koncertnoga ureda Zadar (glavnog organizatora festivala) da se rana glazba na festival doista i u pravom obliku vrati. No plan je samo odgođen do ove godine. Glazbene večeri u Sv. Donatu od sada imaju dvoje umjetničkih voditelja, pijanista Juricu Šošu i ravnateljicu ciklusa rane glazbe, pjevačicu i muzikologinju, rodom Zadranku, Katarinu Livljanić. Nije zgorega istaknuti da je riječ o stručnjakinji za ranu glazbu, profesorici pjevanja na prestižnoj visokoj školi za povijesno obaviješteno izvođenje, Scholi Cantorum Basiliensis. Onamo je došla nakon što je niz godina predavala na pariškome Sveučilištu Sorbonne, uz gostovanja na Harvardu ili Cambridgeu. Svjetski je ugled stekla ne samo muzikološkim radom nego i umjetničkim vodstvom ansambla Dialogos. Sama je u intervjuima nebrojeno puta istaknula da je baš u Zadru doživjela prve susrete s ranom glazbom, gdje je opčinjeno promatrala nastupe velikih ansambala.

Za svoj je ovogodišnji ciklus nazvan Suvremenost rane glazbe predvidjela dva koncerta i dva predavanja. Na prvome će nastupiti Zbor Moskovskog patrijarhata pod umjetničkim vodstvom Anatolija Grindenka. Koncertom će predstaviti najstarije slojeve ruske duhovne glazbe, koji su bili zapisani specifičnom neumatskom notacijom tek u 16. i 17. stoljeću. Za ruskim pjevanjem uslijedit će predavanje nizozemskoga pisca Roba Riemena naslovljeno Tradicija na kušnji, kojim će pokušati odgovoriti na pitanja o tradiciji i njezinu mjestu u suvremenome svijetu, kao i njezinu utjecaju na suvremeno društvo.

Drugi koncert ciklusa posvećen je židovskoj duhovnoj glazbi ranog 17. stoljeća iz pera mantovanskoga majstora Salamonea Rossija. Njegova zbirka Ha’shirim asher li’Shlomo bila je prekretnica u židovskoj liturgijskoj glazbi zbog uvođenja višeglasja u bogoslužje. Međutim, Salomon iz naslova zbirke vjerojatno je sam skladatelj, jer u zbirci ne uglazbljuje tekstove iz Salomonove Pjesme nad pjesmama. Stoga te tekstove u Rossijevu stilu uglazbljuje umjetnički voditelj ansambla Profeti della Quinta, Elam Rotem, pa će sve to izvesti uz dodatak instrumentalnih stavaka Kapsbergera i Piccininija.

Ciklus će zaključiti predavanje hrvatske muzikologinje Hane Breko Kustura, kojim će predstaviti Zadar u svjetlu raskrižja na kojem se susreću različite, ali istovremeno srodne glazbene tradicije: starija (beneventanska), franačka (nazvana i cantilena romana) te glagoljaška.

Povratak rane glazbe u Zadar na Glazbene večeri u Sv. Donatu važan je pokazatelj da rana glazba i njezino specifično izvođenje nije tek prolazni fenomen nego nešto što nije ni trebalo nestajati s toga festivala. S veseljem valja iščekivati ne samo ovogodišnje nego i sva sljedeća izdanja koja će donijeti najpoznatiji zadarski festival.